{"id":3128,"date":"2014-04-19T18:00:53","date_gmt":"2014-04-19T17:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/?p=3128"},"modified":"2015-09-29T23:27:57","modified_gmt":"2015-09-29T22:27:57","slug":"uskrsna-poruka-nadbiskupa-josipa-bozanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/?p=3128","title":{"rendered":"Uskrsna poruka nadbiskupa Josipa Bozani\u0107a"},"content":{"rendered":"<h3 align=\"center\">USKRSNA PORUKA NADBISKUPA ZAGREBA\u010cKOGA KARDINALA JOSIPA BOZANI\u0106A<\/h3>\n<p>Bra\u0107o i sestre u vjeri!<\/p>\n<p>1. Isus Krist je svojom mukom, smr\u0107u i uskrsnu\u0107em spasio svijet i \u010dovjeka, vrativ\u0161i ga u zajedni\u0161tvo s Bogom. Radi toga je do\u0161ao na svijet i ispunio volju svoga nebeskoga Otca. U njegovu neizrecivom djelu ljubavi nalazi se osloba\u0111anje, povezivanje, ujedinjavanje, ozdravljenje, okupljanje, pomirenje svega \u0161to je bilo podijeljeno, razoreno, raspr\u0161eno, razjedinjeno, sukobljeno.<\/p>\n<p>Sveti Pavao pi\u0161e kr\u0161\u0107anima u Efezu: \u00bbDoista, on je mir na\u0161, on koji od dvoga u\u010dini jedno: pregradu razdvojnicu, neprijateljstvo razori u svome tijelu\u00ab (Ef 2, 14-16). Krist je sazdao novoga \u010dovjeka izmiriv\u0161i ga s Bogom po kri\u017eu. U svome otajstvu utjelovljenja, smrti i uskrsnu\u0107a Krist je obnovio jedinstvo koje je grijeh naru\u0161io: jedinstvo ljudi s Bogom i, kao posljedicu toga, jedinstvo ljudi me\u0111u sobom. Pomirenje s Bogom donosi plodove pomirenja me\u0111u ljudima.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Utjelovljenje je Bo\u017ejemu Sinu omogu\u0107ilo zahvatiti sve \u0161to je ljudsko, postav\u0161i nama solidaran u svemu, osim u grijehu. Upravo to je bila pretpostavka da bi u sebi sve ljudsko mogao uzdignuti k Otcu. Kri\u017e je u dramati\u010dnom sredi\u0161tu toga Kristova puta; na kri\u017eu se dovr\u0161ava najdublje sjedinjenje s ljudsko\u0161\u0107u i \u010dovje\u010danstvom. Na kri\u017eu je Krist obuhvatio cjelokupnu stvarnost i \u2013 kako obi\u010dava re\u0107i stoljetna predaja Crkve \u2013 uglavio (usp. Ef 1, 10), rekapitulirao, ujedinio sve na nebu i na zemlji ostvaruju\u0107i novost koja prepora\u0111a \u010dovjeka. Zbog toga u uzdizanju na kri\u017e promatramo i smrt i uskrsnu\u0107e i povratak k Otcu, ali jednako tako i privu\u010denost svih ljudi tim doga\u0111ajem koji nas od razjedinjenja vodi k zajedni\u0161tvu.<\/p>\n<p>2. Ovih svetih dana dublje do\u017eivljavamo otajstvo svoje kr\u0161\u0107anske vjere i pripadnosti Kristu, njegovu misti\u010dnom tijelu \u2013 Crkvi. S otajstvom Kristova vazma u \u017eivotu na\u0161e Crkve povezujemo slavlja kr\u0161\u0107anske inicijacije (kr\u0161tenja, potvrde, euharistije) i radujemo se novim \u010dlanovima Bo\u017ejega naroda koji se kr\u0161tenjem prepora\u0111aju na novi \u017eivot, suobli\u010duju Kristu snagom Duha u svetoj potvrdi i postaju euharistijskim ljudima za \u017eivot svijeta. Pred na\u0161im se o\u010dima, u na\u0161em se \u017eivotu, obnavlja istina da zajedni\u0161tvo s Kristom postaje zajedni\u0161tvom Crkve, koje je plod Kristova otkupiteljskoga djela. Upravo to zajedni\u0161tvo, kao plod vazmenoga otajstva, ostaje \u017eivim i jasnim znakom onoga \u0161to je ostvareno uskrsnu\u0107em.<\/p>\n<p>Objava Kristova umiranja na kri\u017eu otvara \u017eivotno razumijevanje Boga kao suodnosa ljubavi. Kristovo obespravljenje (gr\u010dki kenosis), prino\u0161enje sebe i nepolaganje prava na svoje bo\u017eanstvo; ta najdublja mogu\u0107a poniznost u kojoj je osjetio potpunu napu\u0161tenost, izra\u017eenu u kriku: \u00bbBo\u017ee moj, Bo\u017ee moj, za\u0161to si me ostavio?\u00ab (Mk 15, 34), objavljuje otajstvo Presvetoga Trojstva koje se daje u ljubavi. Bog je svoje \u010dovjekoljublje o\u010ditovao do ponora i tame smrti svoga Sina, u kome nam je sve darovao.<\/p>\n<p>Isus nam pokazuje da je istinska ljubav obilje\u017eena suo\u010davanjem sa smr\u0107u, sebedarjem, davanjem vlastitoga \u017eivota. To je odjek onoga \u0161to je Krist ostvario na kri\u017eu, odrekav\u0161i se sebi\u010dnosti i potpuno se dao. Zato ka\u017ee: \u00bbZbog toga me i ljubi Otac \u0161to pola\u017eem \u017eivot svoj da ga opet uzmem\u00ab (Iv 10, 17). Da bi ponovno na\u0161ao svoj \u017eivot u uskrsnu\u0107u i u punini proslavljenoga tijela koje sadr\u017ei cjelinu novoga stvaranja, treba ga polo\u017eiti, predati, prinijeti. Najdublja razina sebedarja podudara se s darom Duha Svetoga. Isus predaje Duh (usp. Iv 19, 30) u trenutku kada \u017eivi posvema\u0161nju nesebi\u010dnost, kenozu.<\/p>\n<p>3. U na\u0161em \u017eivotu ta je zakonitost ljubavi u Presvetom Trojstvu prevedena u zapovijed o uzajamnoj ljubavi: \u00bbZapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao \u0161to sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge\u00ab (Iv 13, 34). Isus za nas nije samo uzor, nego nam vjera u njega i milost sakramenata po kojima smo njemu pritjelovljeni omogu\u0107uje ljubiti kao \u0161to je on ljubio.<\/p>\n<p>Kr\u0161\u0107anski je \u017eivot nastavljanje Kristova \u017eivota u kr\u0161\u0107anima. To zna\u010di da na\u0161a ljubav nije samo opona\u0161anje njegove ljubavi, nego je sudjelovanje u istoj ljubavi i njezin produ\u017eetak. Pitamo li se kako treba ljubiti bli\u017enje, dobivamo odgovor u Isusu koji nam je cijelim \u017eivotom pokazao kako trebamo ljubiti jedni druge, jer nas je on ljubio i dao nam svoju sposobnost da ljubimo. A da bi nam priop\u0107io kakva je ta ljubav, Isus nas upu\u0107uje na onu najuzvi\u0161eniju mjeru: \u00bbKao \u0161to je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi\u00ab (Iv 15, 9).<\/p>\n<p>Ostati u njegovoj ljubavi daje novu kakvo\u0107u ljubavi, jer se ne radi o pukoj usporedbi, nego o suobli\u010denju. Zato Isus mo\u017ee moliti Otca da se me\u0111u u\u010denicima ostvaruje ona punina jedinstva koja postoji izme\u0111u Otca i njega: \u00bbDa svi budu jedno kao \u0161to ti, O\u010de, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu\u00ab (Iv 17 21).<\/p>\n<p>4. Isus je uskrsnu\u0107em ponovno doveo do jedinstva cjelokupne stvarnosti, vra\u0107aju\u0107i svemu smisao i me\u0111usobnu povezanost. On je \u00bbu sebi sjedinio sve nebo i zemlju, Boga i \u010dovjeka, tijelo i duh, osobu i dru\u0161tvo\u00ab (papa Franjo, Radost evan\u0111elja, 229). O\u010dito je da samo Krist, pobjednik nad grijehom i smr\u0107u, nad tim najve\u0107im razdjelnicima i neprijateljima \u017divota, mo\u017ee ostvariti jedinstvo u srcima ljudi, ali i u zajednicama.<\/p>\n<p>Krist je umro za svakoga \u010dovjeka i za sve narode, da bi utemeljio novi narod koji je ro\u0111en iz vode i Duha Svetoga. Time nije dokinuo kulturne posebnosti, nego je dao da \u017eivi jedan, Bo\u017eji narod, s mnogo lica, u mnogo naroda. Mi smo zahvalni Gospodinu \u0161to je na\u0161 hrvatski narod oblikovao evan\u0111eljem i evan\u0111eoskim vrijednostima.<\/p>\n<p>Papa Franjo pi\u0161e u svojoj apostolskoj pobudnici Radost evan\u0111elja: \u00bbU ova dva tisu\u0107lje\u0107a kr\u0161\u0107anstva bezbrojni su narodi primili milost vjere, u\u010dinili da ona procvate u njihovu svakida\u0161njem \u017eivotu i prenosili su je prema svojim vlastitim kulturnim oblicima. Svaki put kada neka zajednica primi navje\u0161taj spasenja, Duh Sveti oboga\u0107uje njezin duh preobra\u017eavaju\u0107om snagom evan\u0111elja\u00ab (RE 116).<\/p>\n<p>5. Osje\u0107am se potaknutim ovoga Uskrsa posebno istaknuti tu vjerni\u010dku zbilju zajedni\u0161tva, to biti zajedno u ljubavi, pri \u010demu treba prevladavati tra\u017eenje dobra bli\u017enjega, kao dragocjenosti koju valja unositi u hrvatsko dru\u0161tvo, grade\u0107i jedinstvo naroda i dru\u0161tva koje se temelji na vrijednostima istine i nesebi\u010dnosti. To blago imamo u riznici svoga narodnoga bi\u0107a. I nije prezahtjevno ponovno ga otkriti i od njega \u017eivjeti. No, va\u017eno je prije toga svjetlom Uskrsloga prepoznati ono \u0161to unosi nemir, razdore i neslogu u na\u0161u sredinu. Potrebno je prepoznati sukobe na raznim podru\u010djima dru\u0161tvenoga \u017eivota \u0161to ih, na\u017ealost, u Hrvatskoj, pod novim naletima sebi\u010dnosti pojedinaca i odre\u0111enih skupina, iz dana u dan sve vi\u0161e osje\u0107amo.<\/p>\n<p>Papa Franjo pi\u0161e: \u00bbSukob se ne smije ignorirati ili skrivati. Mora se prihvatiti. Ali ako ostanemo zarobljeni u sukobu kao u nekoj zamci, gubimo svoju perspektivu; na\u0161i se vidici su\u017eavaju i sama stvarnost ostaje rascjepkana. Kada se zaustavimo u konfliktnoj situaciji, gubimo osje\u0107aj dubokoga jedinstva stvarnosti\u00ab (RE, 226).<\/p>\n<p>Stoga zabrinjava nagla\u0161avanje nejedinstva i podjele u tkivu hrvatskoga narodnoga bi\u0107a, koje isti\u010du kreatori hrvatske javnosti, kad je rije\u010d o nacionalnom identitetu, odgoju i temeljnim pitanjima dru\u0161tvenoga \u017eivota. Je li to \u0161to se predstavlja na\u0161a hrvatska stvarnost ili nas se samo u to nastoji ciljano uvjeriti? Va\u017eno je o tome razmi\u0161ljati u suo\u010davanju sa suvremenim pitanjima hrvatskoga dru\u0161tva, kada vidimo da se namjerno poja\u010davaju odre\u0111eni sukobi, ne dopu\u0161taju\u0107i pogled prema pro\u0161losti, da bi se vidjele nosive vrijednosti, niti se daje prostora budu\u0107nosti, oslonjenoj na dubljim temeljima od te\u017enje za uskim materijalnim probitcima koji se lako pretvaraju u pokreta\u010de sebi\u010dnosti i sukoba.<\/p>\n<p>6. Papa Franjo poziva na nadila\u017eenje povr\u0161nosti sukoba i na sudjelovanje u novom procesu izgradnje jedinstva, u kojemu posebnu va\u017enost ima solidarnost, s pomo\u0107u koje sukobi, napetosti i protiv\u0161tine mogu dosti\u0107i mnogoliko jedinstvo koje donosi novi \u017eivot. \u00bbTo ne zna\u010di odlu\u010diti se za neku vrstu sinkretizma ili utapanja jednoga u drugo\u00ab (RE, 228).<\/p>\n<p>Sveti Otac promi\u010de put solidarnosti kako bismo bili graditelji zajedni\u0161tva te uzajamnom ljubavlju preobra\u017eavali svijet. Treba kro\u010diti protiv struje izopa\u010denoga individualizma koji unosi zlo u obitelji, gospodarstvo, financijski sustav i politiku. Sve vi\u0161e ima onih koje razo\u010daranja dru\u0161tvenim doga\u0111ajima u nas razdiru do osje\u0107aja bespomo\u0107nosti i malodu\u0161nosti. Stoga je potrebno mijenjati na\u010din razmi\u0161ljanja i djelovanja na podru\u010dju rada, ekonomije i politike u promicanju dru\u0161tva koje nije samo mno\u0161tvo pojedinaca, nego solidarna zajednica, u promicanju takvih dru\u0161tvenih odnosa gdje nisu na prvom mjestu uski sebi\u010dni interesi pojedinaca ili skupina, nerijetko dobro za\u0161ti\u0107enih od nositelja vlasti, nego op\u0107e dobro cjelokupne dru\u0161tvene i dr\u017eavne zajednice.<\/p>\n<p>Po pastirskoj slu\u017ebi u Crkvi sa svojim sam narodom dijele\u0107i, kao i uvijek, u ovo vrijeme pritisnuto krizom, njegove radosti i nade, \u017ealosti i tjeskobe. Pro\u0161lo je ve\u0107 vi\u0161e od \u0161est godina od po\u010detka te\u0161ke ekonomsko-financijske krize, koja je posebno pogodila podru\u010dje rada. To osobito osje\u0107aju na\u0161i mladi koji nakon zavr\u0161enoga \u0161kolovanja ne mogu na\u0107i posao, ali i oni koji nakon vi\u0161e godina i desetlje\u0107a rada ostaju bez posla, s brigom za obitelj. Ti gra\u0111ani u na\u0161oj su sredini li\u0161eni temeljnih ljudskih prava, kao \u0161to je pravo na rad. To stanje zabrinjava i tra\u017ei brze promjene, novu solidarnost i zajedni\u0161tvo svega dru\u0161tva. Du\u017enost je i zada\u0107a svih, a osobito nositelja vlasti, da se pomogne i ubrza rast i razvoj koji \u0107e omogu\u0107iti otvaranje novih radnih mjesta.<\/p>\n<p>7. Bra\u0107o i sestre! Pro\u0161li smo korizmenim hodom, oslu\u0161kivali Bo\u017eju rije\u010d i njegove poticaje kojima nam izlazi ususret i poziva nas na obra\u0107enje, ispovijedanje grijeha i promjenu \u017eivota. Po Crkvi nam rasvjetljuje put do radosnoga zajedni\u0161tva njegove prisutnosti koji vodi tragom molitve, odricanja i suprotstavljanja zlim navikama, te tragom dobrih djela i nesebi\u010dnosti. Svaki put kad smo osjetili vlastitu slabost, malodu\u0161nost i prijetnju bezna\u0111a, upu\u0107ivao nas je na zajedni\u0161tvo svoje ljubavi koju je ostavio kao zalog svojoj Crkvi.<\/p>\n<p>I sada smo u sredi\u0161tu liturgijske godine, radosno slave\u0107i uskrsnu\u0107e Gospodinovo i dar njegova Duha koji i nama daje da jedni drugima budemo ista duhovna snaga i dom nove nade. Budimo graditelji obnovljenoga zajedni\u0161tva u Crkvi i promicatelji kr\u0161\u0107anske solidarnosti u sredinama u kojima \u017eivimo. Neka na\u0161e vjerni\u010dko, katoli\u010dko zajedni\u0161tvo bude prepoznatljivo i djelotvorno i u na\u0161em hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Pozivam sve vjernike da ovog Uskrsa posebno mole za mir u Ukrajini i da budu solidarni s ukrajinskim narodom.<\/p>\n<p>Svima u zajedni\u0161tvu Crkve i zajedni\u0161tvu ljudskosti \u010destitam Uskrs i molim Bo\u017eji blagoslov za svaki dom i cijelu nam domovinu Hrvatsku!<\/p>\n<p>Va\u0161 nadbiskup,<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p align=\"center\">\u2020 Kardinal Josip Bozani\u0107, v.r.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Zagrebu, na Cvjetnicu, 13. travnja 2014. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>USKRSNA PORUKA NADBISKUPA ZAGREBA\u010cKOGA KARDINALA JOSIPA BOZANI\u0106A Bra\u0107o i sestre u vjeri! 1. Isus Krist je svojom mukom, smr\u0107u i uskrsnu\u0107em spasio svijet i \u010dovjeka, vrativ\u0161i ga u zajedni\u0161tvo s Bogom. Radi toga je do\u0161ao na svijet i ispunio volju svoga nebeskoga Otca. U njegovu neizrecivom djelu ljubavi nalazi se osloba\u0111anje, povezivanje, ujedinjavanje, ozdravljenje, okupljanje, &#8230; <span class=\"more\"><a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/?p=3128\">Vi\u0161e&#8230;<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1801,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53],"tags":[],"class_list":{"0":"entry","1":"post","2":"publish","3":"author-admin","4":"has-more-link","5":"post-3128","7":"format-standard","8":"has-post-thumbnail","9":"category-zivot-crkve"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3128"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3131,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3128\/revisions\/3131"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zupa-leopold-mandic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}