Svetkovina Svih svetih daje nam kušati radost pripadnosti velikoj obitelji Božjih ugodnika
Zagreb, (IKA) – Svetkovina Svih svetih daje nam kušati radost pripadnosti velikoj obitelji Božjih ugodnika, odnosno, kao što je pisao sveti Pavao, “dioništva u baštini svetih u svjetlosti”, istaknuo je papa Benedikt XVI. na svetkovinu Svih svetih god. 2005. Papa Bonifacije IV. (608-615) posvetio je oko g. 610. rimski Panteon Bogorodici i svim mučenicima. Godinama se svetkovina Svih svetih u Rimu slavila 13. svibnja, a kasnije je prihvaćen irski i engleski datum svetkovine 1. studenoga. Papa Grgur III. posvetio je oko g. 740. u bazilici Sv. Petra u Rimu posebnu kapelicu u čast Spasitelju, njegovoj Majci, apostolima, mučenicima i svim svetima. Godine 835. papa Grgur IV. odredio je da se 1. studenoga u cijeloj Crkvi na svečani način slavi spomen svih svetih. Ta je svetkovina spomen svih svetaca, proglašenih i neproglašenih, koji su svoj život proživjeli na čast Bogu, u duhu i po zahtjevima Evanđelja i na korist bližnjima. Svetkovina Svih svetih je zapovjedani blagdan u Katoličkoj Crkvi.
Dan nakon Svih Svetih je Dušni dan (2. studenoga). Na taj se dan Crkva sjeća svih vjernih mrtvih, a tradicija potječe iz 7. stoljeća. Redovnik Odilo (+1049) iz samostana Cluny uspostavio je 2. studenoga kao dan kada su se redovnici posebno
molili za sve vjerne mrtve. Toga se dana u crkvama služe mise za sve vjerne mrtve iz te župe ili biskupije, odnosno za duše svih umrlih vjernika. Prema tradiciji se na taj dan obilazi grobove pokojnika, premda se običaj, zbog toga što je svetkovina Svih svetih u većini zemalja i neradni dan, posjećivanja grobova premjestio i na 1. studenoga. (IKA-servis)