Tijelovo

U Katoličkoj crkvi danas se slavi Tijelovo. Kao i u većini zapadnoeuropskih zemalja, u Hrvatskoj je Tijelovo – državni blagdan. Tijelovo je jedan od četiriju zapovjednih blagdana Katoličke crkve, pomiče se ovisno o Uskrsu i uvijek se slavi u četvrtak nakon svetkovine presvetog Trojstva. Blagdan je to sakramenta u kojem se, kako kršćani vjeruju i svjedoče, na nevjerojatan i neopisiv način daruju Božja ljubav i milosrđe. Tijelovo je blagdan jedinstva čovjeka i Boga, jedinstva svih ljudi i podsjeća na poruku apostola Pavla da u Kristu nema podjela među ljudima.

Glavni i izvorni blagdan euharistije je sigurno Veliki četvrtak, dan kada je Isus ustanovio euharistiju na Posljednjoj večeri sa svojim učenicima. U srednjem vijeku, točnije u 13. stoljeću, nastaje i posebni blagdan Kristova Tijela i Krvi, tj. Tijelovo, gdje je pažnja vjernika okrenuta vidljivim prilikama kruha i vina; potom zapravo samo pod prilikama kruha jer se ono bolje i lakše vidi i izlaže.
Na zapadno kršćanstvo Tijelovo se proširuje u 14. stoljeću. Augustinska redovnica sv. Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakrament. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavljuje bulu 1264. godine kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu. Ubrzo se u obilježavanje tog blagdana, pored mise, uvodi svečana procesija u kojoj se u pokaznici nosi Tijelo Gospodinovo. Procesija ima četiri postaje na kojima se navještava evanđelje na četiri strane svijeta.